1. Početna
  2. Trpeza
  3. Iz bašte
Iz bašte

Šta je šumsko voće: koje voće spada, kad se bere i kako se čuva

Šumsko voće je voće koje raste samoniklo: šumska borovnica, šumska jagoda, kupina i malina. Po čemu se razlikuje od gajenog, šta je u kesi sa natpisom „šumsko voće“, ko sme da ga bere za prodaju i kako se čuva.

Vaša bašta13. novembra 2026. · 9 min čitanja

Šta je šumsko voće? To je voće koje raste samoniklo, u šumama, na čistinama i planinskim livadama, a ne u zasadima. To su pre svega šumska borovnica, šumska jagoda, kupina i malina, a u širem smislu i dren, šipurak, glog, trnjina i zova. Sitnije je od gajenog, jače arome i bere se ručno, pa ga je manje i skuplje je.

U nastavku je koje vrste spadaju u šumsko voće i kad se beru, po čemu se razlikuju od gajenih i šta je zapravo u kesi sa natpisom „šumsko voće“. Na kraju je ko sme da ga bere za prodaju i kako se čuva.

Šta je šumsko voće: šumsko, divlje ili bobičasto

„Šumsko“ i „divlje“ znače isto: biljka je samonikla, niko je nije sadio. „Bobičasto“ je druga podela, po obliku ploda: sitno, sočno voće koje se jede celo. Glavno šumsko voće jeste bobičasto, ali nije svako bobičasto voće šumsko. Gajena borovnica, ribizla i jagoda iz zasada su bobičaste, a ne šumske.

U ekosistemima Srbije zabeleženo je oko stotinu divljih vrsta voćaka (Keserović i saradnici, 2017). Kad se kod nas kaže šumsko voće, misli se pre svega na četiri: šumsku borovnicu, šumsku jagodu, kupinu i malinu. One su i na listi Uredbe Vlade o divljim vrstama čije se sakupljanje kontroliše.

Koje voće spada u šumsko voće

VoćeGde raste kod nasBerbaPo čemu se prepoznaje
Šumska borovnica (Vaccinium myrtillus)brdske i planinske šume i livade na kiselom zemljištu, od oko 600 do 2.500 m: Kopaonik, Golija, Tara, Stara planinajul–septembarsitna, plavocrna, obojena i iznutra
Šumska jagoda (Fragaria vesca)ivice šuma i čistine, od dolina do planinajun–jul, na planinama do avgustasitna, oko 1 cm, jakog mirisa
Kupina (Rubus fruticosus)pobrđa, ivice šuma, zapuštene njivekraj leta i početak jesenicrna, sitnija od gajene, kiselija
Malina (Rubus idaeus)brdsko-planinske šume i čistineletositnija i aromatičnija od gajene
Izvori: Bjedov, 2012; Keserović i saradnici, 2017.

U širem smislu šumsko voće su i dren, šipurak, glog, trnjina i zova; i oni su na listi divljih vrsta pod kontrolom. Planinska brusnica (Vaccinium vitis-idaea) kod nas je retka i zaštićena vrsta, pa se ne bere za prodaju. Brusnica koja se prodaje sušena obično je američka krupnoplodna brusnica (Vaccinium macrocarpon), a ne naša planinska.

Šumsko ili gajeno: po čemu se razlikuju

  • Veličina i ukus. Šumski plodovi su sitniji, sa više semenki u odnosu na meso i jačim mirisom. Zbog arome se i kupuju.
  • Boja i pigmenti. Šumska borovnica je obojena do sredine, a gajena ima svetlo meso. U studijama su šumske borovnice imale dva do šest puta više antocijana, plavih pigmenata (Može Bornšek i saradnici, 2011; Müller i saradnici, 2012).
  • Fenoli. U istraživanju Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu divlja jagoda i kupina imale su više fenola od ispitanih gajenih sorti (Milivojević i saradnici, 2011). Sadržaj zavisi od sorte, zrelosti i mesta, pa to nije pravilo za svaku kesu.
  • Cena. Šumsko voće se bere ručno, plodovi su sitni, a berba je ograničena kvotama, pa je skuplje od gajenog.

Šumsko voće nije automatski „zdravije“. Gajeno voće proizvedeno po pravilima i šumsko brano na čistom mestu podjednako su dobri, a razlika je pre svega u ukusu i upotrebi. Kako se šumska i gajena borovnica razlikuju u kuhinji, pisali smo u tekstu smrznute borovnice.

Šta je šumsko voće u kesi iz prodavnice

„Šumsko voće“ je ustaljen trgovački naziv za mešavinu bobičastog voća. Na deklaracijama mešavina koje se kod nas i u regionu prodaju pod tim imenom ribizle su prve na spisku sastojaka. U jednoj od najprodavanijih kesa crvena i crna ribizla čine dve trećine, a borovnica je označena kao „kultivisana“. Ribizla je kod nas gajena vrsta.

Ako želite samoniklo voće, čitajte sastav: sastojci se navode od onog kog ima najviše, a često i sa procentima. Po opisu proizvoda, u našem šumskom miksu su šumske jagode, borovnice, kupine i ribizle. Šumske jagode, borovnice i kupine dobijamo sa obronaka Zlatibora, Zlatara i Golije.

Šumske jagode, sa Zlatibora, Zlatara i GolijeŠumske jagode zaleđene500 g · 1.890 RSD
Šumske borovniceŠumske borovnice zaleđene1 kg · 1.590 RSD

Ko sme da bere šumsko voće za prodaju

Šumska borovnica, šumska jagoda, kupina i malina su na listi divljih vrsta čiji su sakupljanje i promet pod kontrolom države. To propisuje Uredba o stavljanju pod kontrolu korišćenja i prometa divlje flore i faune. Pravila su sledeća:

  • Dozvola. Šumsko voće radi prodaje sme da otkupljuje samo firma ili preduzetnik sa dozvolom Ministarstva zaštite životne sredine, izdatom po mišljenju Zavoda za zaštitu prirode. Dozvola glasi na najveću dozvoljenu količinu i važi do 1. marta naredne godine.
  • Kvote. Koliko se sme nabrati, određuje se svake godine na osnovu praćenja stanja u prirodi.
  • Berači. Berač koji bere za prodaju mora da ima potvrdu o stručnoj osposobljenosti, koju posle obuke i provere znanja izdaje otkupljivač i koja važi jednu sezonu. Otkupljivač vodi evidenciju o tome šta je, gde i koliko otkupljeno.
  • Način branja. Zabranjena su tehnička sredstva koja mogu da oštete biljke ili stanište, kao i lomljenje grana. Na jednom mestu sme da se obere najviše dve trećine biljaka, a na privatnom zemljištu potrebno je i odobrenje vlasnika.
  • Zaštićena područja. U nacionalnim parkovima i drugim zaštićenim područjima branje za prodaju je zabranjeno, osim ako akt o zaštiti tog područja ne kaže drugačije. Tada dozvolu dobija upravljač područja.

Ova pravila postoje zato što šumskog voća nema u neograničenim količinama. U Nacionalnom parku Kopaonik 94 % ispitanih berača borovnice koristilo je beraljke, iako je dozvoljeno samo branje rukom (Bjedov, 2012). Branje za sebe Uredba ne uređuje, ali u nacionalnim parkovima važe njihova pravila, u tuđoj šumi pitajte vlasnika, a grane ne lomite.

Kako se čuva i zamrzava šumsko voće

  • Sveže ga ne perite pre stavljanja u frižider. Maline i kupine traju dan do dva, borovnice tri do pet dana (Ohio State University). Šumske jagode su najosetljivije, pa ih pojedite ili zamrznite istog dana.
  • Za zamrzavanje maline, kupine i jagode kratko operite i dobro osušite, a borovnice ne perite pre zamrzavanja, jer im kožica postaje tvrđa; operite ih pre upotrebe. Zamrznite ih raširene na tacni, pa ih prebacite u kese (NCHFP). Postupak je isti kao u tekstu kako zamrznuti maline.
  • Zaleđeno najbolji kvalitet zadržava 8 do 12 meseci na −18 °C (NCHFP). U kolač i smuti ide smrznuto, a za jelo ga odmrzavajte u cediljci, u frižideru.

Bezbednost: pranje, kuvanje i lisičja trakavica

Šumsko voće raste blizu tla, gde dolaze i divlje životinje. Alveolarna ehinokokoza je retka, ali ozbiljna bolest koju izaziva lisičja trakavica. Trakavica je nađena kod lisica u Vojvodini (Lalošević i saradnici, 2016), a prvi slučaj kod čoveka u Srbiji opisan je 2023. godine (Lalošević i saradnici, 2023).

Da se prenosi šumskim bobicama nije dokazano (LGL Bayern). Nemački Institut „Robert Koh“ ipak savetuje da se voće koje raste pri tlu temeljno opere. U područjima gde je trakavica česta bolje je i skuvati ga ili osušiti (RKI). Jaja uništava zagrevanje iznad 60 °C, a zamrzavanje tek na −80 °C tokom više dana (LGL Bayern).

Zamrzavanje ne uništava ni viruse, pa irska agencija za hranu savetuje da se zaleđeno bobičasto voće iz uvoza prokuva jedan minut (FSAI). Za malu decu, trudnice, starije i ljude sa oslabljenim imunitetom zaleđeno šumsko voće je zato iz opreza bolje kuvano: u slatku, kompotu, sosu ili kolaču.

Šta se pravi od šumskog voća

Od šumskih jagoda najpoznatije je slatko od šumskih jagoda. Šumske borovnice su najbolje za sos, kašu i kolače, jer daju jaku boju; kupine za kompot, džem i smuti. Kakve su kupine po sastavu, pročitajte u tekstu kupine i zdravlje, a sve šumsko voće koje imamo je u kategoriji šumsko voće.

Šta je šumsko voće: pitanja i odgovori

Koje voće spada u šumsko voće?

Šumska borovnica, šumska jagoda, kupina i malina, a u širem smislu i dren, šipurak, glog, trnjina i zova. Sve raste samoniklo.

Da li je šumsko voće iz prodavnice zaista iz šume?

Ne uvek. U mešavinama sa tim imenom ribizle su obično prve na spisku sastojaka, a borovnica je ponekad kultivisana. Šta je u kesi, piše u sastavu na deklaraciji.

Kako razlikovati šumsku od gajene borovnice?

Šumska je sitnija, kiselija i obojena i iznutra. Gajena je krupnija, slađa i ima svetlo meso.

Kada se bere šumsko voće?

Šumske jagode u junu i julu, na planinama do avgusta; šumske borovnice od jula do septembra; kupine krajem leta i početkom jeseni. Na većim visinama sve sazreva kasnije.

Da li sme da se bere šumsko voće?

Za prodaju samo preko otkupljivača sa dozvolom Ministarstva i uz potvrdu o osposobljenosti berača. Branje za sebe Uredba ne uređuje, ali u nacionalnim parkovima važe njihova pravila, u tuđoj šumi pitajte vlasnika, a grane ne lomite.

Da li šumsko voće treba prati?

Da, pre jela, a ne pre stavljanja u frižider. Voće koje raste pri tlu iz područja gde ima lisičje trakavice bolje je skuvati; zamrzavanje ne uništava ni jaja trakavice ni viruse.

Koliko traje šumsko voće?

Sveže maline i kupine dan do dva u frižideru, borovnice tri do pet dana, a šumske jagode najbolje istog dana. Zaleđeno 8 do 12 meseci na −18 °C.

Da li vam je tekst bio koristan? Podelite ga.